Tel
0086-516-83913580
I-meli
[melimeli puipuia]

Filogia o le Ea — O se Pomu Taimi Le Vaaia i le Lalolagi

04628a23c4ee4249705825f86c483349

1. Siosiomaga a Malo Aufaatasi: O le tasi vaetolu o atunuu e leai ni tulaga fa'aletulafono o le lelei o le ea i fafo

 

O le Polokalame o le Siosiomaga a Malo Aufaatasi na taʻua i se lipoti o iloiloga na lomia i aso nei e faapea o le tasi vaetolu o atunuu o le lalolagi e leʻi faʻasalalauina soʻo se tulaga faʻamalosia faaletulafono i fafo (ambient) tulaga lelei o le ea.Afai o iai ia tulafono ma tulafono faatonutonu, o tulaga talafeagai e matua eseese ma e masani ona le ogatasi ma taiala a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi.E le gata i lea, e le itiiti ifo i le 31% o atunuu e mafai ona faʻalauiloaina ia tulaga maualuga o le ea i fafo e leʻi faʻaaogaina soʻo se tulaga.

 

O le UNEP "Controlling Air Quality: The First Global Air Pollution Legislation Assessment" na tatalaina i le afiafi o le International Clean Air Blue Sky Day.Na iloiloina e le lipoti le tulafono o le lelei o le ea a atunuu e 194 ma le Iuni a Europa, ma suʻesuʻeina vaega uma o le tulafono ma faʻalapotopotoga faʻavae.Iloilo le aoga o tulafono talafeagai i le fa'amautinoaina o le lelei o le ea e fetaui ma tulaga fa'ata'atia.O le lipoti o loʻo otootoina ai elemene autu e tatau ona aofia i totonu o se faʻataʻitaʻiga atoatoa o pulega lelei o le ea e manaʻomia ona iloiloina i tulafono a le atunuʻu, ma maua ai se faʻavae mo se feagaiga faʻavaomalo e faʻamalosia ai le atinaʻeina o tulaga maualuga o le ea i fafo.

 vaega-00122-2306

Fa'amata'u ile soifua maloloina

O le fa'aleagaina o le ea ua fa'ailoa mai e le WHO o se tasi o a'afiaga i le si'osi'omaga e sili ona lamatia ai le soifua maloloina o tagata.92% o le faitau aofaʻi o le lalolagi e nonofo i nofoaga e sili atu le maualuga o le faʻaleagaina o le ea i tapulaʻa saogalemu.Faatasi ai ma i latou, o fafine, tamaiti ma tagata matutua i atunuu maualalo o loʻo mafatia.O suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai foi e ono iai se faʻamaopoopo i le va o le avanoa o le faʻamaʻi fou o le pale ma le faʻaleagaina o le ea.

 

Na faailoa mai e le lipoti e faapea, e ui lava ua tuuina atu e le WHO taʻiala o le tulaga o le siosiomaga (i fafo) o le ea, e leai se faʻamaopoopo ma tuʻufaʻatasia tulafono faʻavae e faʻatino ai nei taʻiala.I le itiiti ifo ma le 34% o atunuu, e leʻi puipuia e le tulafono le tulaga lelei o le ea i fafo.E oʻo lava i atunuu na faʻauluina tulafono talafeagai, o tulaga talafeagai e faigata ona faʻatusatusa: 49% o atunuu i le lalolagi o loʻo faʻamalamalamaina atoa le filogia o le ea o se taufaʻamataʻu i fafo, o le faʻafanua faʻafanua o tulaga maualuga o le ea e eseese, ma sili atu ma le afa o atunuu. fa'ataga le 'ese'ese mai tulaga fa'atatau.tulaga faatonuina.

 

Ose auala umi e alu ai

Na faailoa mai e le lipoti e faapea o le faiga o le matafaioi mo le ausiaina o tulaga lelei o le ea i luga o le lalolagi e matua vaivai lava-na o le 33% o atunuu ua faia le tausisia o le lelei o le ea o se noataga faaletulafono.O le mata'ituina o le lelei o le ea e taua tele i le iloa pe ausia tulaga, ae le itiiti ifo i le 37% o atunu'u/fa'aitulagi e leai ni mana'oga fa'aletulafono e mata'ituina le lelei o le ea.Mulimuli ane, e ui lava e leai ni tuaoi o le ea, ae na o le 31% o atunuu o loʻo i ai auala faʻatulafono e foia ai le filogia o le ea i tuaoi.

 

Na taʻua e Inger Andersen, le Pule Sili o le Polokalame o le Siʻosiʻomaga a Malo Aufaatasi: “Afai tatou te lē faia so o se auala e taofi ma suia ai le tulaga quo e faapea o le filogia o le ea e faapogaia ai le 7 miliona oti vave i tausaga taʻitasi, e oo atu i le 2050, e ono mafai lea numera.Si'itia e sili atu i le 50%."

 

O le lipoti e manaʻomia ai le tele o atunuʻu e faʻalauiloa tulafono ma tulafono faʻatonutonu malosi o le ea, e aofia ai le tusiaina o tulaga faʻaleagaina i totonu ma fafo i totonu o le ea i totonu o tulafono, faʻaleleia faiga faʻatulafono mo le mataʻituina o le lelei o le ea, faʻateleina le manino, faʻamalosia tele faiga faʻamalosia tulafono, ma faʻaleleia tali i le atunuʻu ma Faiga fa'avae ma fa'atonuga fa'amaopoopo mo le filogia o le ea i tua atu o tuaoi.

 3

2. UNEP: O le tele o ta'avale fa'atau oloa e fa'atau atu e atunu'u atia'e i atunu'u tau atia'e, o ta'avale leaga.

 

O se lipoti na tuʻuina atu i le aso nei e le United Nations Environment Programme na faʻailoa mai ai o le faitau miliona o taʻavale, van ma pasi laiti e auina atu i fafo mai Europa, Amerika ma Iapani i atunuʻu tau atiaʻe e masani lava ona leaga lelei, e le gata i le faʻaleagaina o le ea. , ae fa'alavelave fo'i i le taumafai e fo'ia suiga o le tau.O le lipoti e valaau atu ai atunuu uma ina ia faatumu avanoa o faiga faavae o loo i ai nei, ia tuufaatasia le tulaga aupito maualalo o tulaga lelei mo taavale lua, ma ia mautinoa o loo mama ma saogalemu taavale lua mai fafo.

 

O lenei lipoti, ua faaulutalaina "Used Cars and the Environment-A Global Overview of Used Light Vehicles: Flow, Scale, and Regulations", o le lipoti muamua lea o suʻesuʻega na faʻasalalau i luga o le maketi o taavale faʻaaoga i le lalolagi atoa.

 

O le lipoti o loʻo faʻaalia ai i le va o le 2015 ma le 2018, e tusa ma le 14 miliona taʻavale mama lima lua na faʻatau atu i le lalolagi atoa.O nei mea, o le 80% na alu i atunuu maualalo ma le ogatotonu o tupe maua, ae sili atu i le afa na alu i Aferika.

 

Fai mai le Pule Sili o le UNEP, Inger Andersen, o le fa'amamāina ma le toe fa'atulagaina o va'a o le lalolagi o le galuega muamua lea o le ausiaina o le tulaga lelei o le ea ma le tau.I le aluga o tausaga, o le tele ma le tele o taavale faʻatau oloa na auina atu i fafo mai atunuʻu atiaʻe i atunuʻu tau atiaʻe, ae talu ai o fefaʻatauaʻiga e tele lava ina le faʻatulafonoina, o le tele o oloa auina atu i fafo o taavale faʻaleagaina.

 

Na ia faamamafaina o le leai o ni tulaga lelei ma tulafono faatonutonu o le mafuaaga autu lea o le lafoaia o taavale ua lafoai, eleelea ma le saogalemu.E tatau i atunuu atiaʻe ona taofi le faʻatau atu o taʻavale e leʻi pasia a latou lava asiasiga o le siosiomaga ma le saogalemu ma ua le toe talafeagai mo le taʻavale i luga o auala, aʻo atunuʻu o loʻo faʻaulufaleina mai e tatau ona faʻaalia tulaga sili atu ona lelei.

 

Faaalia e le lipoti o le televave o le tuputupu ae o le umiaina o taavale o le mafuaaga autu lea e mafua ai le filogia o le ea ma suiga o le tau.I le lalolagi atoa, o le kaponi carbon dioxide e feso'ota'i ma le malosi mai le vaega o fela'uaiga e tusa ma le tasi-kuata o le aofa'i o le lalolagi.Aemaise lava, o mea filogia e pei o matā'ele'ele (PM2.5) ma nitrogen oxides (NOx) e fa'aosoina e ta'avale, o fa'apogai autu ia o le filogia o le ea i le taulaga.

 

O le lipoti o loʻo faʻavae i luga o se suʻesuʻega loloto o atunuu e 146, ma maua ai o le lua vaetolu oi latou o loʻo i ai le tulaga "vaivai" poʻo le "vaivai tele" o faiga faʻavae mo le faʻaulufaleina mai o taavale lua.

 图2

Ua faailoa mai foi e le lipoti e faapea o atunuu ua latou faatinoina faiga e pulea ai (aemaise lava tausaga o taavale ma tulaga o le emission) i le faaulufaleina mai o taavale e lua e mafai ona maua ni taavale e sili ona lelei e aofia ai taavale hybrid ma taavale eletise i tau taugofie.

 

O le lipoti na maua ai i le vaitaimi o suʻesuʻega, o atunuʻu Aferika na faʻaulufaleina mai le numera tele o taavale faʻaaogaina (40%), sosoo ai ma atunuu Europa i Sasaʻe (24%), atunuu Asia ma le Pasefika (15%), atunuu i Sasaʻe Tutotonu (12%) ma Atunuu Amerika Latina (9%) .

 

Faaalia e le lipoti e faapea, o taavale le lelei o taavale e tele ai foi faalavelave tau taavale.O atunuu e pei o Malawi, Nigeria, Zimbabwe, ma Burundi o loʻo faʻatinoina tulafono "matua vaivai" poʻo le "vaivai" lua-lima taavale e iai foi le tele o feoaiga i luga o auala.I atunu'u na fa'atūina ma fa'atinoina fa'atonuga o ta'avale ta'avale, o va'a a le atunu'u e maualuga atu le saogalemu ma fa'aitiitia fa'alavelave.

 

Faatasi ai ma le lagolago a le United Nations Road Safety Trust Fund ma isi lala sooupu, ua faalauiloa ai e le UNEP le faalauiloaina o se fuafuaga fou ua tuuto atu i le faailoaina o tulaga aupito maualalo o taavale lima lua.O le fuafuaga o loʻo taulaʻi nei i Aferika muamua.O le tele o atunuu Aferika (e aofia ai Morocco, Algeria, Côte d'Ivoire, Ghana ma Mauritius) ua latou faʻamautuina tulaga aupito maualalo, ma le tele o isi atunuʻu ua faʻaalia le fiafia e auai i le fuafuaga.

 

O le lipoti na faʻaalia ai le tele o suʻesuʻega e manaʻomia e faʻamalamalama atili ai le aʻafiaga o fefaʻatauaiga o taavale faʻaaoga, e aofia ai le aʻafiaga o taʻavale mamafa.


Taimi meli: Oke-25-2021